Tunel "Vidova gora", je hidrotehnicki tunel, promjera 2,35 metara i ukupne
duzine 8542 metra. Za potrebe izgradnje vodoopskrbe nasih otoka vodom rijeke
Cetine s obale, koristena je upotreba tzv. "krtice" tj. rotacijske busece
garniture promjera 2,35 metara. Slican takav stroj, ali znatno vecih
dimenzijama jos je jednom u Hrvatskoj upotrebljen tijekom izgradnje
hidrotehnickog tunela "Zakucac II". I u jednom i u drugom primjeru uocene su
dobre, a narocito lose strane takvog busenja tunela u krskim stijenama u
Hrvatskoj. Naime, svaka promjena kompaktnosti, raspucalosti ili
rasjednutosti stijena u kojima se busi, nazalost, zaustavlja radove. To
znaci da prilikom pojave kaverne i sl. "krtica" mora stati. Jedan takav
primjer moze se vidjeti na naslovnici casopisa "Priroda" gdje stojim ispred
krtice u tunelu "Zakucac II", prilikom "uglavljivanja krtice" u velikoj
kavernina kontaktu flisa i vapnenaca, tijekom izvodjenja radova 1978.
godine. Promjer te krtice je bio cca 7 metara, a bila je vlasnistvo firme
"Konstruktor" (kasnije je ostala zaglavljena u jednom tunelu u Crnoj Gori).
Radove u tunelu "Vidova gora" izvodila je JNA od 7.10.1971. do 30.9.1976.
godine kada su spojene dvije strane tunela (sjeverna i juzna). Tada su
slijedili radovi armiranja i betoniranja tunela. Uz put spominjem da kroz
hidrotehnicke tunele prolazi voda (u punom profilu i pod pritiskom i nema
mogucnosti ugradnje ikakovih "vrata" kroz koja bi se moglo izaci u kaverne).
Ovdje su ulazi u kaverne zabetonirani, a kroz tunel je postavljen jedna ili
dvije cijevi promjera 450 mm koje su danas u vaznoj funkciji. Prilikom
probijanja tunela izradjivana je inzenjersko geoloska karta tunela (JNA), a
samo za 29 "velikih i opasnih" kaverni od ukupno 177, pozvani su speleolozi.
Nazalost uvijek je zbog nedostatka vremena "vrsen pririsak" da se pozuri s
istrazivanjuima, tako da su najdublji objekti istrazeni do cca 93 m, ali i
je najveæa vertikalna razlika u nekim objektima iznosila i 156 metara. U
vise njih je uocena veca kolicina vode. Ne znam, moze li se danas uci u te
speleoloske objekte, ali se sa siurnoscu znaju stacionaze na kojima se oni
nalaze. Spominjem da je prilikom radova sanacije u tunelu "Plat" kod
Dubrovnika" (2000-2003) u betonskoj oblozi nakon cca 40 godina otvoren ulaz
u kavernu koja prilikom probijanja tunela (1961-1964) ) nije istrazena, te
smo imali priliku istrazivati i u kaverni u kojoj su radnici bili prije
cetrdesetak godina. Prosli smo jos cca 580 metra, a nakon izrade naseg
izvjesca opet je tunelska obloga zabetonirana.
Buduci da tunel "Vidova gora" ima izuzetnu vaznost, za sve podatke treba se
obavezno obratiti "Hrvatskim vodama" koje su vlasnici tunela i cjelokupne
dokumentacije.
Osim izvjesca D. Rakite u "Brackom zborniku" (1984), ima vise radova u
Zbornicima Hidrogeoloskih simpozija u kojima se iznose neki podaci o tunelu
"Vidova gora".
Gara
<***@gmail.com> wrote in message news:8a325dc8-bbce-4397-a4e5-***@u14g2000yqg.googlegroups.com...
U knjizi " Braèki zbornik broj 14 prirodne osnove otoka Braèa"
spominje se bu¹enje tunela Vidova gora u sklopu gradnje zajednièkog
vodovoda Braè- Hvar -©olta -Vis. Tijekom radova otkriveno je 177
kaverni.
Zanima me tko je crtao te kaverne?
hvala i pozdrav